Konsolidovani deficit 37,9 milijardi dinara

Bez autora
Jun 04 2012

Konsolidovani budžetski deficit Srbije u prva dva meseca ove godine bio je 37,9 milijardi dinara, pri čemu je u februaru ostvaren deficit od 32,3 milijarde. Za celu godinu planiran je konsolidovani deficit od 152 milijarde dinara. Zbirno posmatrano, centralni nivo vlasti ostvario je deficit od 44 milijarde dinara, a lokalni nivo vlasti suficit od 6,1 milijardi.Ukupni rashodi sektora države za prva dva meseca ove godine realno su veći za 9,7 posto u odnosu na isti period lane, dok je nominalni rast iznosio 15,4 posto.

Konsolidovani deficit 37,9 milijardi dinaraKonsolidovani budžetski deficit Srbije u prva dva meseca ove godine bio je 37,9 milijardi dinara, pri čemu je u februaru ostvaren deficit od 32,3 milijarde, objavilo je Ministarstvo finansija.

Za celu godinu planiran je konsolidovani deficit od 152 milijarde dinara. Zbirno posmatrano, centralni nivo vlasti ostvario je deficit od 44 milijarde dinara, a lokalni nivo vlasti suficit od 6,1 milijardi, navedeno je u Biltenu javnih finansija za februar.

Ukupni rashodi sektora države za prva dva meseca ove godine realno su veći za 9,7 posto u odnosu na isti period lane, dok je nominalni rast iznosio 15,4 posto.

Kretanje rashoda bilo je povoljno i sa stanovišta strukture javne potrošnje, imajući u vidu da je rast tekućih rashoda niži nego rast kapitalnih rashoda u posmatranom periodu, navelo je ministarstvo.

Realni nivo mase plata u sektoru države viši je za 1,6 posto za prva dva meseca 2012. godine, dok nominalni rast iznosi 6,9 posto. Pojedinačno gledano, ostvareni nominalni rast u budžetu republike bio je 11 posto, a kod lokalnog nivoa vlasti rast je iznosio 15,8 posto, što je posledica vladine uredbe kojom su se povećali koeficijenti zaposlenih u lokalnim samoupravama od početka godine.

Rast rashoda za zaposlene rezultat je indeksacije pojedinačnih zarada tokom prethodne godine i kretanja zaposlenosti u sektoru države. Realni rast rashoda po osnovu kupovine roba i usluga u posmatranom periodu iznosio je 13,5 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Nominalni rast iznosio je iznosio 19,4 posto. Najveći rast ovih rashoda ostvaren je na lokalnom, republičkom i nivou Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

Sredstva utrošena za otplatu kamata su realno 62,8 posto viša, u odnosu na posmatrani period prethodne godine. Kretanje ovih rashoda uslovljeno je planom otplate glavnice i kamate na dug. Najveći rast zabeležen je na nivou republike, po osnovu otplate kamata na domaći dug.

Subvencije isplaćene u prva dva meseca 2012. realno su više u odnosu na isti period lane za 33,3 posto. Najznačajniji rast subvencija je ostvaren na lokalnom nivou od 66,9 posto nominalno, uz realni rast od 58,7 posto. Rast subvencija je ostvaren i na nivou budžeta republike, nominalno 32,3 posto i realno 26,4 posto, a posledica je isplate poljoprivrednih subvencija prema programu vlade.

Realni nivo transfera stanovništvu viši je za dva meseca 2012. godine za 3,5 posto, u odnosu na isti period prethodne godine. Masa penzija u tom periodu je zabeležila realni i nominalni rast od 8,1, odnosno 13,7 posto, u odnosu na 2011. godinu, što je najvećim delom posledica isplata vojnih penzija koji se od ove godine isplaćuju iz jedinstvenog PIO fonda.

Nominalni pad beleže naknade nezaposlenim licima, za 15,6 posto, dok naknade za bolovanja beleže rast od 58,4 posto. Kod kategorije ostali transferi stanovništvu i različitih oblika socijalne pomoći koja se isplaćuje sa pokrajinskog i lokalnog nivoa vlasti prisutan je nominalni pad od 2,9 posto.

Kapitalni rashodi u januaru-februaru 2012. godine su realno viši za 61,8 posto, u odnosu na isti period 2011. godine. Nominalni rast je zabeležen na republičkom i lokalnom nivou, dok su kapitalni rashodi "Puteva Srbije" zabeležili pad. Neto budžetske pozajmice beleže i nominalni i realni rast u odnosu na period prethodne godine. U okviru ove kategorije nalaze se i pojedini oblici fiskalnih podsticaja privredi i stanovništvu.

Ukupni javni prihodi za prva dva meseca realno su niži u odnosu na isti period lane za 0,7 posto. Tekući prihodi realno su niži za 0,8 posto, kapitalni prihodi beleže realni rast od 140,7 posto, a donacije realan pad od 57,4 posto.

U okviru tekućih prihoda u januaru-februaru 2012. godine, poreski prihodi realno su viši za 0,1 posto, a neporeski realno niži za 7,8 posto, ali je pad neporeskih prihoda u najvećoj meri posledica jednokratnih uplata početkom 2011. Sve kategorije poreskih prihoda, izuzev PDV, carina i ostalih poreskih prihoda, realno su viši, u odnosu na 2011. godinu.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik